|
Autor Administrator
|
|
Petak, 30 Juli 2010 01:36 |
Na području Brčko distrikta ima dosta neispitanih arheoloških lokaliteta, koje bi bilo dobro i§pitati. Neki su manje, a neki više poznati.
«Kiklopske zidine», «Svatovsko groblje», pećine i stećci u Štrepcima - o kojima je već bilo riječi.
ČAPREZOVAČA ILI POLICE U MAOČI
U dolini Islamovačke rijeke nalaze se lokaliteti pod nazivom Čaprezovača ili Police i draga pećina zvana «Harambašina».
Čaprezovača je ručno klesano udubljenje u stijeni, kvadratnog oblika, 4 metra u širinu i 2 u visinu. Na sredini ovog udubljenja ima još jedno manje 50x50 cm. Mišljenja stručnjaka su da je ovo bio neki molitveni oltar. Ispred pećine ja zaravan od oko 20 metara.
Nešto niže od ovog «oltara» je «Harambašina pećina». Unutrašnji dio je klesan, a na sredini je veliki ravni kamen, koji je mogao služiti kao trpeza. Na zidovima pećine postoji nekoliko pre-poznatljivih klesanih detalja.
ZIDINE U GORNjOJ SKAKAVI
U srednjem vijeku postojao je u Gornjoj Skakavi franjevački samostan «Sveti Franjo Asiški». U 16. vijeku dolaze Turci u Srebrenik i okupiraju čitavu Posavinu. Tada su porušili franjevački samostan na brijegu iznad Gornje Skakave. Ostali su temelji i tri stećka.
Danas se na tom mjestu nalazi lijepa kapela od crvene cigle i svake mlade nedjelje se održava sveta misa. Meki kolski put do «Zidina» vodi uzbrdo kroz šumu. To je takozvani «Križni put», a «Zidine» se smatraju za zavjetno mjesto, gdje se vjer-nici mole Bogu i Sv. Franji za zdravlje i za djecu. Dogadalo se da majke na koljenima obilaze oko svetilišta uz molitvu. Smatra se da u dubini imaju prostorije ispod temelja, što bi trebalo ispitati, ali je teren strm i nepristupačan. Svake godine, trećeg maja, narod se ovdje okuplja na misu i «kir-baj». Dolaze vjernici iz Bijele, Dubrava, Špionice i drugih udaljenijih mjesta.
Prema usmenom predanju došli su Jjudi da iskopaju kamen-stećak. Bilo je lijepo vrijeme, a kad su počeli kopati nastalo je strašno nevrijeme da su morali prekinuti kopan-je. Postoji vjerovanje da se za mlade nedjelje čuju iz daljine misna zvona i misna pjesma.
Priča se da je kamen sa «Zidina» samostana odvezen za izgradnju Begove kule u Bijeloj.
BEGOVA KULA U BIJELOJ
 Kula u Bijeloj je građena od 1795. do 1812. godine od kamena sa razrušenog fran-jevačkog samostana u Gornjoj Skakavi. Priča sfe da je građena kulukom, da se kamen prenosio sa ruke na ruku ili volovskim zaprega-ma. Kula je masivna gradevina četvrtaste osnove i ima sedam spratova. U zidovima dvaju donjih spra-tova su puškarnice, a u gorn-jim etažama prozori. Ovaj stambeno-fortifikacioni objekat je visok 15 metara, a zidovi su debeli 150 cm. Pored kule je postojao konak, a oko dvorišta su debeli bedemi, koji su na mjestima razrušeni. Zna se da je kula bila u vlasništvu begova Gradaščevića.
Udajom Nure Gradaščević za Mustafu Fadilpašića kula prelazi u vlasništvo begova Fadilpašića. Unazad nekoliko godina još je u Sarajevu bilo potomaka ove porodice, koji su dolazili u Bijelu da obiđu mjesto svojih predaka.
Vlada Brčko distrikta ima u planu renoviranje ove prilično dobro očuvane feudalne gradevine, jer je proglašena nacionalnim spc merikom BiH.
 + 21 + 13 |
