ATIK - SAVSKA DžAMIJA U BRČKOM

Atik džamija se nalazi pored ušća Brke u Savu, uz glavni put pa se putnici i prolaznici letimičnim pogledom mogu uvjer-iti u njenu skladnu arhitekturu. Već po samom imenu ATIK, što na turskom jeziku znači stara, riječ je o najstarijoj džamiji u Brčkom. Još 1600. godine za potrebe građana i nefera-vojnika brčanske utvrde, podignuta je mala drvena džamija. Kako je naselje raslo tako se i džamija stalno proširivala i obnavljala.

Da se radilo o najstarijoj džamiji na ovoj regiji potvrđivali su i njeni metar debeli zidovi te munara sa dvije ukrasne šerefe, izgrađene od sitne cigle i ukrašene spektrom boja, u kojima je preovladavala zelena.

Zanimljiv je podatak da'Atik džamija nije imala uobičajene natpise i svoj hronogram, karakteristične za starije džamije, što potvrđuje da je više puta restaurisana. Posljednja restauracija je završena 1987. godine. Nažalost, ova džamija je srušena u ratu 1992. godine.

Džamija je ponovo izgrađena i proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Svečano otvaranje obnovljene džamije izvršeno je 14. 7. 2007. godine u prisustvu mnogobrojnih gostiju.

Prilikom kopanja temelja u dubini od tri metra pronadeni su temelji stare džamije - ugljenisane hrastove grede i drveni šipovi.

Pored džamije je bilo staro mezarje koje je prekopano kada se izgrađivala Zelena pijaca. Danas postoje samo dva nadgrobna nišana, koje bi trebalo ispitati.

Bijela džamija je bila masivno izgrađena sa visokim i skladno oblikovanim minaretom. Riječ džedid znači nova pa se smatra da je izgradena poslije Atik džamije, a po hronogramu se vidi da je obnovljena 1893. godine, kada je ugrađena kamena ploča na kojoj je bio uklesan natpis:

«Nekaje bezgranična hvala Uzvišenom stvoritelju, koji nas obveseli obnovom ovog mjesta. Osnivač mesdžida neka postigne Vjerovjesnikovu milost,

i sa rajem nekje obradovan na zauzimanje miljenika. Ova bogomolja slična bašči raja pogodno je mjesto za vjernike koji je posjećuju...»

Posljednje obnavljanje Bijele džamije i svečano otvorenje pred rat izvršeno je 1962. godine. Nažalost, i ova džamija je porušena 1992. godine da bi'bila obnovljena prije nekoliko godina.

Nova Bijela džamija se nalazi na uzvišenju u centru grada zvanom Kolobara, u parku punom zelenila i cvijeća, sa stazama i klupama za odmor.

Objekat nove džamije projektovan je savremeno, a neki elemen-ti oblikovanja vezani su za tradiciju graditeljstva Brčkog i prila-godeni podneblju Posavine. U džamiju se ulazi iz tri pravca - pris-tupa. Dvorište je ogradeno zidom i omogucava mnogo kvalitetnije korišćenje svih sadržaja u džamiji. Vitka munara je visoka 30 metara i ima karakteristike pseudomaurskog stila, koji je bio prisu-tan na bosansko-hercegovačkim prostorima krajem devetnaestog stoljeća. Ova velelepna gradevina plijeni svojom bjelinom, ljepo-tom i veličinom, na radost i ponos njenih vjernika.

Posljednje obnavljanje Bijele džamije i svečano otvorenje pred rat izvršeno je 1962. godine. Nažalost, i ova džamija je porušena 1992. godine da bi'bila obnovljena prije nekoliko godina.

Nova Bijela džamija se nalazi na uzvišenju u centru grada zvanom Kolobara, u parku punom zelenila i cvijeća, sa stazama i klupama za odmor.

Objekat nove džamije projektovan je savremeno, a neki elemen-ti oblikovanja vezani su za tradiciju graditeljstva Brčkog i prila-godeni podneblju Posavine. U džamiju se ulazi iz tri pravca - pris-tupa. Dvorište je ogradeno zidom i omogucava mnogo kvalitetnije korišćenje svih sadržaja u džamiji. Vitka munara je visoka 30 metara i ima karakteristike pseudomaurskog stila, koji je bio prisu-tan na bosansko-hercegovačkim prostorima krajem devetnaestog stoljeća. Ova velelepna gradevina plijeni svojom bjelinom, ljepo-tom i veličinom, na radost i ponos njenih vjernika.

U današnjem dvorištu pravoslavne crkve u Srpskoj varoši sagrađeno je 1857. godine Srpsko narodno učilište. Uz njega je je 1868. godine postavljen kamen temeljac za pravoslavni hram koji je sagrađen i osvještan 1874. godine, posvećen Uspeniju Presvete Bogorodice. Crkva je bila podignuta u romanskom stilu sa jednim velikim i tri mala tornja. Na zvoniku je bio časovnik, a u zvoniku četiri izvanredno harmonična i glasna zvona.

U zgradi Srpskog narodnog učilišta, osim škole, u kojoj je među prvim učiteljima bio Vaso Pelagić, smješteno je 1896. godine Srpsko pjevačko društvo Vijenac, 1898. Srpska čitaonica, a 1912. Zadruga Srpkinja.

U Drugom svjetskom ratu 1941. godine pravoslavni hram je porušen da bi bio obnovljen tek 1971. godine. Do tog vremena molitve su se održavale u adaptiranoj zgra-di učilišta. Nažalost, i ova zgrada je stradala jer je 1968. godine zapaljena.

Kamen temeljac za novi hram postavljen je 1969. godine, a hram je završen i osvećen 1971. godine. Ovaj hram je 2002. godine renoviran i proširen, tako da danas lijepo izgleda, jer je građen u moravsko-vizantijskom stilu. Oltar je proširen i ozidana četiri tornja, dva na oltarskom dijelu hrama i dva na zadnjem dijelu, pored zvonika. Unutrašnjost Crkve je veoma lijepa, ikonostas je rađen u duborezu sa ikonama, a na zidovima su freske svetitelja. Dva velika i bogato ukrašena lustera osv-jetljavaju Crkvu.

U ovaj hram dolazi mnogo ljudi iz Brčkog i drugih mjesta da bi zadovoljili svoje vjerske potrebe. Pojedini dsfu samo da se fotografišu pored ove velelepne građevine, dok mnogi dolaze sa djecom da se odmore i uživaju u lijepo uređenom dvorištu.

Krsna slava Crkve je Velika Gospojina ili Uspenije Presvete Bogorodice, a slava Crkvene opštine Vidovdan, kada iz Crkve kreće litija ulicama grada sve do Dobrinog spomenika. Ovim svečanostima prisustvuju mnogi vjernici iz Brčkog i okoline. Posebno je svečano na dan Svetog Save kada se slavi đačka slava, organizuju svetosavske besjede, koje potiču još od 1887. godine, kao i svetosavski balovi.

Smatra se da je ovo najstarija pravoslavna crkva u Brčko distriktu i da potiče iz osamnaestog vijeka. U drugoj polovini osamnaestog vijeka doseljavaju u Zovik Cincari, narod pravoslavne vjeroispovijesti, vješti trgovci i zanatlije. Govorili su cincarskim (grčkim) jezikom i pisali ćirilicom. Formiraju urbano naselje nazvano Kalajdžije. Brzo su razvili trgovinu i zanate i obogatili se. Sagradili su veliku i lijepu crkvu posvećenu Hristovom Vaznesenju. Crkva je bila posebne arhitekture, sa skupocjenim ikonama donesenim iz Rusije krajem 18. vijeka. Ispred crkve je bio prostrani prilaz od kamenih ploča. Stanovnici Kalajdžija su bogato pomagali svoju crkvu darovima i novcem. Ova crkva je zapaljena 1941. godine. Mještani su siromašili, raseljavali se ili se asimilovali u srpsko stanovništvo. Na pravoslavnom groblju se nalazi nadgrobni spomenik iz 1785. godine, kao dokaz da se zaista radi o starom naselju.

Nova Crkva Svete Trojice je sagrađena 1973. godine, znatno manja od stare, ali je dosta oštećena u ratu 1992.-1995. godine.

Sada je Crkva djelimično sanirana. U unutrašnjosti je uredno i čisto, ikonostas sa ikonama je jednostavan, a na zidovima su freske. Upravo se vrše pripreme za ograđivanje dvorišta ovog hrama značajnog za pravoslavni narod u Brčko distriktu. U Kalajdžijama je ostalo vrlo malo mještana pa se molitae održavaju samo određenim praznicima.

U Brčko distriktu je rekonstruisana Crkva Svetog Jovana Bogoslova u selu Cerik, porušena 1992. godine. Nedavno je osvećena uz veliki broj vjernika, a u časnu trpezu je postavljena čestica moštiju Svetog Jovana

Bogoslova, donesena iz Grčke. Ova crkva se nalazi pored autoputa Orašje - Tuzla i već izdaleka se vidi njen skladni zvonik.

U Breziku je sagrađena nova Crkva Svete Marije Magda-lene u kojoj je u časnu trpezu postavljena čes-tica moštiju Svetog cara Lazara. Ovo je za vjerujući narod ovog kraja veoma značajan podatak.

U Brčkom se nalazi Katolička crkva «Presveto Srce Isusovo» u župi sa istoimenim nazivom. Ovoj župi pripadaju pored Brčkog sljedeća naselja: Čadavac, Dizdaruša, Grčica i Gredice.

U dvorištu pored Crkve je župni dvor, koji je kao i Crkva bio oštećen u prošlom ratu. Sada su uz pomoć Vlade Brčko distrikta popravljeni, a i dalje se radi na uređenju dvorišta.

Župa «Presveto Srce Isusovo» postoji od 1861. godine. Prije ove crkve na istom mjestu je bila manja crkva sagrađena 1890, godine. Sadašnja crkva je blagoslovljena 15. juna 1933. godine.

Njena arhitektura ostavlja utisak uzvišenosti i stabilnosti. Sa desne strane, gledano od ulaza, je visoki zvonik sa časovnikom, a iznad vrata je velika mermerna rozeta. Dva zvona za Crkvu su uradena u livnici u Insbruku i dovezena u Brčko 23. marta ove godine. Njihovo osvjećenje obavio je nadbiskup Vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, na praznik Presvetog srca Isusovog ove godine.

Na prozorima je uradena izmjena stakala. Nova stakla su u žutoj i bijeloj boji, tako da je bijeli križ u žutoj podlozi. Unutrašnjost Crkve je prostrana i može primiti dosta vjernika.

U predvorju je lijep mali kip Sv. Ante. U oltaru je velika fres-ka na kojoj biskup i narod prinose maketu Crkve srcu Isusovom. Ispod te freske je kip Isusa na križu.

Na zidovima sa strana su freske na kojima je prikazan «Križni put Isusa Krista», od Tajne večere, pribijanja na križ, polaganja u grob do uskrsnuća. Sve freske su izuzetno lijepa umjetnička djela. Cijela Crkva plijeni svojom jednostavnom ljepotom i blaženim mirom.

Svake godine na praznik «Presvetog srca Isusovog» održava se sveta misa i procesija. Na taj dan u Crkvu dolazi mnogo vjernika iz Brčkog i okoline.

Katolička crkva «Sv. Franjo Asiški» nalazi se na brijegu iznad Zovika i tako dominira ovim područjem. Patron župe je Sv. Franjo Asiški koji se praznuje 4. oktobra. Ovo je inače najstarija župa na području Brčko distrikta. Pored nove crkve tu je stara crkva, novi i stari župni dvor. Stara crkva građena 1893. godine u neorene-sansnom stilu je jedna od najstarijih i najljepših sakralnih gradevina u Bosni. Stari župni dvor će biti restaurisan za zavičajni muzej.
Nova crkva je sagrađena 1990. godine u moderni-stičkom stilu prema projektu jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arhitekata Ivana Štrausa. To je monumentalna gradevina dim-enzija 33x16 metara, sa posebnom konstrukcijom zvonika, kod nas rijetko videnom.

Unutrašnjost Crkve se još ureduje. Na zidovima je na freskama prikazan «Kristov Križni put» u nizu od Tajne večere do uskrsnuća, a to je rad eminentnog umjetnika, slikara Rudija Abaša.

Stara i nova crkva sa župnim dvorom čine sklad starog i novog graditeljstva. Stara crkva je dio tradicije i baštine hrvatskog naroda zovičkog kraja, a nova dokaz napretka i mjesto za duhovno okrepljenje svakog posjetioca.

+ 21

+ 13